03.04.2022

ISTRAŽIVANJE: SEZONSKI RADNICI POSEBNO RANJIVI NA KRŠENJE RADNIČKIH PRAVA

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) 31. ožujka su u sklopu online tribine Kako do rada po mjeri čovjeka za sezonske radnike predstavili preliminarne rezultate istraživanja o iskustvu sezonskog rada, a zatim je održana i panel rasprava s predstavnicima sindikata u sektorima u kojima je sezonski rad najzastupljeniji.

Glavni cilj kvalitativnog istraživanja provedenog u sklopu projekta „Rad po mjeri čovjeka“ bio je produbiti razumijevanje obrazaca, uvjeta i karakteristika sezonskog rada. U sklopu istraživanja provedeni su dubinski intervjui s 23 sezonska radnika/ca različitih demografskih karakteristika, ali i različitih sektora djelatnosti, tipa poslodavaca, složenosti poslova i tipova zaposlenja.

Među pozitivnim aspektima sezonskog rada, ispitanici su izdvojili prednosti koji se tiču same prirode sezonskoga rada, poput mogućnosti zarade i uopće pronalaska zaposlenja, kao i dugotrajnog boravka na moru, stjecanja novih vještina, te dinamičnosti posla i fleksibilnosti, posebice za vrijeme studija. No među negativnim aspektima su oni koji ukazuju na podreguliranost sezonskoga rada, te učestalo nepoštivanje i postojećih zakonskih odredbi koje se tiču plaće, radnog vremena, iskorištavanja radnika i loših radnih uvjeta, rada bez ugovora, isplate plaće "na ruke" i lošeg odnosa poslodavca prema radnicima.  

Ispitanici su iskazali vrlo različita iskustva sezonskog rada s obzirom jesu li radili u velikim tvrtkama ili kod malih privatnih poslodavaca - i to s obzirom na uvjete rada, radno vrijeme, slobodne dane i mogućnosti bolovanja, koji su redovito bili nepovoljniji za radnike koji su radili kod malih privatnih poslodavaca jer su, primjerice, radili po tri mjeseca bez slobodnog dana, po 11 sati dnevno ili nisu imali mogućnost otvaranja bolovanja. Ispitanici su imali i vrlo podijeljena iskustva sa smještajem, a ona negativna ticala su se malenih i neadekvatnih prostora, te loših higijenskih uvjeta.

Istraživanjem je obuhvaćeno i pitanje plaća, za koje su radnici iskazivali da je neusklađena s odgovornostima, radnim vremenom i intenzitetom posla. Tako sezonski radnici često rade poslove za koje nisu bili plaćeni, a s obzirom na velik broj odrađenih sati, isplaćena plaća često je u potpunosti neadekvatna. "Na kraju sam dobila 6.000 kuna plaće, uz smještaj i hranu i izračunala sam da mi je sat ispao 16,6 kuna."

Uz to, segment plaće sezonskih radnika pokazao se vrlo problematičnim zbog učestalog usmenog dogovora o iznosu plaće, bez potpisivanja ikakvoga ugovora, te isplaćivanja plaće "na ruke". "Nema nijednog privatnog poslodavca koji će vam dati 7.000 kuna na račun."

"Kada pitate hoće li vam plaća sjesti na račun, oni kažu da ne može jer su veliki doprinosi, pa će pola biti isplaćeno "na ruke."

Posljedice takve prakse pogubne su za ostvarivanje socijalnih i drugih prava. Isplaćivanje minimalnih doprinosa za mirovinu, izostanak pristupa naknadi za nezaposlene i nemogućnost podizanja kredita samo neke su od njih o kojima niti sami radnici ne razmišljaju i nisu ih svjesni. Štoviše, ispitanici su iskazali nepoznavanje svojih prava na sezonskome radu, a ne znaju ni načine na koje bi ih mogli zaštititi.

Prema tome, istraživanje je pokazalo kako je sezonski rad izrazito prekaran i nesiguran oblik rada po svim aspektima, kojeg karakterizira nizak stupanj kontinuiteta zaposlenja, neadekvatni prihodi, izostanak formalne zaštite takvih radnika, te kontrole nad radnim procesom.

Trenutnu pravnu regulaciju, kao i komparativnu analizu s drugim zemljama članicama Europske unije iznijela je savjetnica SSSH za radno i socijalno pravo Sunčica Brnardić.  U Hrvatskoj, naime, ne postoji poseban ugovor za sezonski rad, već se za njega uglavnom koristi ugovor na određeno vrijeme, reguliran Zakonom o radu. Sindikati, stoga, zagovaraju da se sezonski rad uvrsti kao jedan od opravdanih razloga za potpisivanje ugovora na određeno vrijeme, a potrebno je i zakonski jasnije utvrditi koji poslodavac posluje sezonski.

Brnardić je istaknula i primjere drugih europskih zemalja koji dodatnim mjerama osiguravaju kvalitetnije radne uvjete i socijalnu sigurnost za sezonske radnike. To su, primjerice, obveza poslodavca da zaposli radnika i u sljedećoj sezoni, kao i vezivanje trajanja radnog odnosa za čitavo trajanje sezonskog poslovanja poslodavca. U drugim mediteranskim zemljama poput Španjolske i Grčke, sezonski radnici imaju pravo na otpremninu, zakonom uređeni sezonski dodatak za hranu, a po završetku sezone ostvaruju i naknadu za nezaposlene.

Sezonski je rad u Hrvatskoj najizraženiji u turizmu, poljoprivredi i trgovini. U panel raspravi su sudjelovali Rozana Duplančić iz Sindikata trgovine Hrvatske (STH), Sunčica Benović iz Sindikata turizma i usluge Hrvatske (STUH) i Davor Vrbek iz Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV). Istaknuto je kako je bi na poboljšanje položaja sezonskih i stranih radnika trebalo utjecati širokom primjenom proširenih sektorskih kolektivnih ugovora, kao što je to slučaj u drugim europskim zemljama.

Naime, proširenim sektorskim kolektivnim ugovorima osigurala bi se prava koja bi morali primjenjivati svi poslodavci u određenoj djelatnosti, čime bi se drastično povećao broj radnika na koja bi se ta prava, uključujući i rang plaća, morala primjenjivati. Naime, ondje gdje postoji sindikat i gdje su potpisani kućni kolektivni ugovori na razini poslodavca, pokazuju istraživanja, prava se rjeđe krše, radnici su informiraniji o svojim pravima, a primjenu tih prava kontrolira sindikat.

Online tribina Kako do rada po mjeri čovjeka za sezonske radnike održana je u okviru projekta „Rad po mjeri čovjeka“, sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.

Kolektivni ugovori

  • Kolektivni ugovor ugostiteljstva 11.4.2022. NN 50/2022 Preuzmi
  • Aneks KUU 8.3.2021.Preuzmi
  • Sporazum sindikati i HUP, 8.6.2020.Preuzmi
  • Kolektivni ugovor ugostiteljstva, 20.12.2019., NN 5/20Preuzmi

Anketa

Mislite li da bi članovi sindikata trebali imati dodatna prava u koletivnim ugovorima u odnosu na ostale zaposlene?
Pogledajte ostale ankete