Sabor RH donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji je objavljen u Narodnim Novinama br. 73. od 18. lipnja 2013., a stupio je na snagu 26. 6. 2013.g.
Izmjenama i dopunama Zakona o radu pristupilo se zbog potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske Unije, konkretno izmijenjenom Direktivom o europskim radničkim vijećima (revidirana D. 2009/38/EZ) koja je u EU usvojena nakon donošenja novoga Zakona o radu, 2009. Uz ovo područje, u prvoj fazi rada na izmjenama i dopunama, izmijenjene su još neke odredbe Zakona o radu o kojima su se socijalni partneri najvećim dijelom usuglasili.
Nastavno se daje pregled dijela izmjena i dopuna Zakona o radu koje su bitne za naše članove:
Ograničenja u primjeni: dnevni i tjedni odmor – zamjenski odmor
Sukladno presudi Suda pravde EU bilo je potrebno izmijeniti st. 5 članka 3. sadašnjeg Zakona o radu i dodati novi st. 6. na način da se u izuzetnim situacijama u određenim sektorima ( npr. turizam) omogući korištenje dnevnog odmora u vremenu kraćem od zakonskih 12 sati ali ne kraćem od 8 sati i to tako da se radniku mora omogućiti korištenje zamjenskog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći odmor. Razlog je zaštita zdravlja radnika odnosno sprečavanja pretjeranog umora zbog dugotrajnog rada. Ovaj izuzetak, odnosno ovu odredbu nije moguće neposredno primijeniti iz Zakona o radu već samo ako se tako ugovori kolektivnim ugovorom.
Dogovoreno je da će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nakon šest mjeseci primjene ove odredbe izvijestiti o kolektivnim ugovorima u kojima će navedeno eventualno biti ugovoreno.
Rad na određeno vrijeme
Prvi ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti bez vremenskog ograničenja, odnosno vezuje se uz određeni rok, izvršenje određenog posla ili uz nastupanje određenog događaja. Ograničenje od tri godine ukupnog trajanja odnosi se samo na uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme.
U skladu s tim, moguće je i duže trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme od dosadašnjih tri godine, ali samo ako je riječ o prvom ugovoru i pod uvjetom da se tijekom tog razdoblja radnik uzastopno ne zapošljava na određeno vrijeme.
I nadalje ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti samo izuzetno, ali nažalost, dosadašnja praktična primjena ove zakonske odredbe to nije pokazala, dapače, to je danas pretežiti oblik zapošljavanja.
Probni rad
Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja opravdan razlog za otkazivanje ugovora o radu. Otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku, obrazložen i dostavljen radniku, propisuje se primjena instituta neopravdanog razloga za otkaz, pravo na sudsku zaštitu odnosno osporavanje otkaza zbog nezadovoljavanja probnog rada s mogućnošću vraćanja radnika na posao u slučaju neopravdanog otkaza.
Prekovremeni rad
Socijalni partneri sporazumjeli su se da se ukida mjesečno ograničenje prekovremenog rada. U ostalom dijelu ograničenja se ne mijenjaju ( tjedno i godišnje).
Zamjenski odmor na sezonskim oslovima
Zbog izražene sezonalnosti pojedinih djelatnosti, posebno turizma, i pojačanog intenziteta rada u tom razdoblju, smanjuje se najmanje dopušteni broj sati neprekidnog trajanja dnevnog odmora, s deset na osam sati, i to isključivo za radnike koji rade na sezonskim poslovima koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana (dvokratni rad). U takvim slučajevima poslodavac mora radniku osigurati neiskorišteni dio odmora odmah nakon okončanja razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći odmor.
Na zahtjev sindikata, primjenu ove odredbe tijekom ove sezone posebno će pozorno pratiti inspekcije rada, kako bi se uočile eventualne zlouporabe od strane poslodavca i uočile eventualne štetne posljedice po radnike.
Kolektivni višak radnika
Izmjenama Zakona se redefinira institut kolektivnog viška radnika i usklađuje s Direktivom Vijeća 98/59/EZ koja kaže da kolektivni višak radnika podrazumijeva prestanak potrebe za radom radnika iz svih razloga koji će na strani poslodavca dovesti do prestanka potrebe za radom najmanje dvadeset radnika , ako će poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu najmanje petorici radnika . U višak radnika ubrajaju se i radnici čiji radni odnos prestaje iz poslovno uvjetovanih razloga te sporazumom poslodavca i radnika ( na prijedlog poslodavca). O najavi kolektivnog viška radnika poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem i program zbrinjavanja viška radnika dostaviti nadležnoj javnoj službi za zapošljavanje koja više nema obvezu očitovati se o dostavljenom programu. Skraćuje se rok moguće odgode otkazivanja ugovora svim ili pojedinim radnicima koji se nalaze u programu zbrinjavanja viška radnika, s 90 na 30 dana, a koju može naložiti nadležna javna služba za zapošljavanje.
Elektronički zapis podataka o radniku
Radna knjižica kao osobni dokument radnika ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju prestaje se koristiti. Podaci o radnicima i nadalje će se voditi ali u elektroničkom obliku. Posebnim pravilnikom propisati će se obveza vođenja podataka, sadržaj, način vođenja i razmjena tih podataka između tijela s javnim ovlastima, vodeći računa o zaštiti osobnih podataka.
Radna knjižica
Najkasnije u roku od tri mjeseca od pristupanja Hrvatske u EU, poslodavac je dužan vratiti radniku radnu knjižicu.
Pripremila:
Duška Lončar, dipl.iur.