Utjecaj klimatskih promjena na sektor turizma

Klimatske promjene stvarnost su koja se događa, a ne nešto što će se tek dogoditi u budućnosti. Te promjene već danas imaju značajan utjecaj na okoliš, raznolikost života, sigurnost i dostupnost hrane i vode, kao i na javno zdravlje. Njihove posljedice će biti još gore zbog sve većeg broja ekstremnih vremenskih događaja i uvjeta. I svijet rada već sada osjeća snažan utjecaj klimatskih promjena, a očekuje se da će se taj utjecaj s vremenom i povećavati. Zbog svojih klimatskih i geografskih obilježja, Hrvatska je posebno ranjiva. Sindikati trebaju pridonijeti razvoju mjera potrebnih za zaštitu radnika, njihove sigurnosti, zdravlja, radnih uvjeta i radnih mjesta.

Jedan od najranjivijih sektora na klimatske promjene je turizam kod kojeg dolazi do značajnih promjena radnih uvjeta. Što će se dogoditi kada nestanu plaže? Što će se dogoditi s ljetnim praznicima u prevrućim ljetnim mjesecima? Što će se dogoditi sa sektorom turizma?

Njemačka Zaklada Friedrich Ebert (Friedrich Ebert Stiftung) u suradnji sa Sindikatom turizma i usluga Hrvatske željela je osvijestiti radnike u turizmu o negativnim utjecajima koje klimatske promjene imaju na sektor turizma financirajući mini projekt o navedenoj temi.

Nezavisna, višestruko nagrađivana  novinarka Barbara Matejčić, zajedno sa snimateljem Marinkom Marinkićem tijekom mjeseca lipnja i kolovoza obišla je šest turističkih destinacija - šest hotela duž jadranske obale u kojima je razgovarala sa sindikalnim povjerenicima STUH-a o klimatskim promjenama, a ti su razgovori objavljeni u kratkim videima i brošuri koji su, osim na društvenim mrežama i mrežnoj stranici STUH-a, objavljeni i na Konferenciji koju su zajednički organizirali zagrebački Ured FES-a i STUH, 5. prosinca u zagrebačkom hotelu Dubrovnik.

Konferencija se sastojala od dva dijela: prvi dio odrađen je u plenumu u čijem radu su sudjelovali članovi Predsjedništva STUH-a, regionalni i područni povjerenici, sindikalni povjerenici, povjerenici zaštite na radu, poslodavci (ispred JUNP Plitvička jezera na konferenciji je sudjelovao gospodin Mladen Vidović), stručnjaci, predstavnici Vlade RH (voditeljica Službe za posebne oblike turizma, gospođa Antonija Drmić) i medija. Gosti su bili i naši kolege i kolegice iz SSSH i udruženih sindikata pa su tako u radu prvog dijela konferencije sudjelovali predsjednik SSSH Mladen Novosel, tajnik Boris Feis, izvršni tajnik za javne politike, projekte i edukaciju Darko Šeperić (koji je ostao i na drugom, radnom dijelu konferencije) i predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske Jasenka Vukšić.  Drugi dio konferencije u pravilu je bio rezerviran isključivo za sindikaliste, ali su gospođa Drmić i gospodin Vidović željeli ostati pa su zajednički sa sindikalistima ostali izrađivati akcijski plan za dalje. Riječ je o radionici tijekom koje su sindikalisti, podijeljeni u više radnih skupina i uz pomoć facilitatorice, gospođe Jasenke Gojsić, radili na planiranju budućih sindikalnih aktivnosti kojima bi se utjecaj klimatskih promjena na sektor turizma trebao ublažiti i koje bi radnicima u Sektoru trebale pružiti bolju zaštitu i olakšati rad u klimatski nepovoljnim uvjetima.

Na samom početku konferencije sudionike je dočekala prezentacija snimljenih razgovora s povjerenicima STUH-a iz šest STUH-ovih podružnica: Barbara Matejčić razgovarala je s Eminom Ibrahimi iz Apartmana Medena u Segetu Donjem, Antom Biondom iz JUNP Plitvička jezera, s Perom Prkočom iz Jadranskih luksuznih hotela, Hotela Croatia u Cavtatu, s Brankom Maletić iz Aminess Hotela Njivice na Krku, s Joskom Vitlićem iz iz Bluesun hotela u Tučepima i iz šibenskog Amadria Parka razgovarala je s nekoliko zaposlenika Društva.

Emina Ibrahimi (Apartmani Medena, Seget Donji) rekla je da je radnicima sve teže obavljati posao, a najteže je onima koji rade u sobama jer iz ogromne vrućine ulaze u klimatizirane prostore i doživljavaju temperaturni šok. „Možda bi radnicima bilo manje vruće kada bi ih se bolje platilo“, rekla je Emina.

Ante Bionda (JUNP Plitvička jezera) kaže kako je prije 38 godina, kada je počeo raditi u Nacionalnom parku, bilo preko stotinu snježnih dana godišnje, danas ih nema ni pedeset, a sve je više i godina bez snijega.

„Vjerojatno ćemo u budućnosti nositi drugačiju zaštitnu odjeću“ kaže Ante i smatra kako će nova radna mjesta sigurno biti vezana uz klimatske promjene. „Možda ćemo trebati i neke druge razine obrazovanja ili prekvalifikacije“ govori.

Pero Prkoča (Hotel Croatia, Cavtat) kaže kako je neosporno da se klima mijenja. Mišljenja je da su temperatura nešto veće, a more se još više zagrijava od zraka. Ljeti su noću temperature također visoke pa ne dolazi do prirodnog hlađenja kao nekoć, već radnici idu umorni na spavanje i umorni se bude. „Pomakli smo radno vrijeme sa sedam na šest sati ujutro za vrtlare i za postavljanje terase, a košnja i čišćenje počinju od 7 sati ujutro“, kaže Pero i smatra kako neće doći do gubljenja radnih mjesta. 

Branka Maletić (Hoteli Njivice, Krk) kaže kako se radnicima nastoji pomoći tako što tjedna satnica iznosi 42 sata i radnici imaju jedan neradni dan tjedno. Kroz radni dan uvedeno je više kraćih pauza kako bi se radnici mogli osvježiti, a odjeća koju nose od čistog je pamuka.

Josko Vitlić (Bluesun hoteli, Tučepi) tvrdi kako je u Tučepima turizam ugrožen jer počiva na moru i plaži. „Što ćemo ako se digne razina mora i potopi nam plažu? Hoćemo li imati pitke vode?“, pita se Josko. Smatra da su klimatizacijski uređaji nedostatni i da će biti potrebni sve veći. „U mom je djetinjstvu maslina cvjetala u lipnju, a danas mjesec dana ranije - u svibnju. Neverina je sve više, nepredvidljivi su i sve žešći. Više je toplinskih udara koji traju sve duže. „, završava Josko.

Ivana Zovko (voditeljica odjela Guest Experience za destinaciju Šibenik, Amadria Park) također se slaže s mišljenjima kako su ljetne vrućine postale intenzivnije i teže za podnijeti, a zime blaže, što je oboje dovelo do produženja sezone, a što je dovelo do povećane potrebe za dodatnom radnom snagom. „Naš svaki hotelski objekt ima solarne panele i oni nam griju svu vodu u sobama. Sada smo u projektu postavljanja fotonaponskih ćelija iz kojih ćemo dobivati svu električnu energiju za hotele. Imamo komposter, koji namjeravamo proširiti i desalinizator, a kišnicu skupljamo i koristimo je za navodnjavanje, ostatke hrane šaljemo u bioplinsko postrojenje u Zagrebu. Vjerojatno će nam biti potrebno nadograđivanje infrastrukture i uvođenje novih tehnologija.“, kaže Ivana. Niti ona ne smatra da bi ijedno radno mjesto moglo nestati.

Nakon pozdravnih govora organizatora, odnosno ravnateljice zagrebačkog ureda Zaklade, dr. Sonje Schirmbeck i predsjednika STUH-a Eduarda Andrića u kojima su se zahvalili svima na dolasku uslijedila je panel rasprava u kojoj su panelistice bile:

1. dr. sc. Ana-Maria Boromisa, znanstvena savjetnica u trajnom izboru, predstojnica Odjela za međunarodne gospodarske i političke odnose pri Institutu za razvoj i međunarodne odnose i voditeljica projekta Međunarodni odnosi- odrednice otpornog održivog razvoja. U Institutu za razvoj i međunarodne odnose raditi od 1996. godine. Glavna područja istraživačkog interesa vezana su joj uz energetiku i klimu. U tim područjima vodi projekte, objavljuje radove i predaje u sklopu akademskih i drugih programa obrazovanja, na pozvanim predavanjima i konferencijama. Predaje  na poslijediplomskim i doktorskim programima u Hrvatskoj i u inozemstvu.
2. mr. sc. Lidija Srnec, voditeljica Odjela DHMZ  za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju. U  Državnom hidrometeorološkom zavodu radi više od 20 godina. Istražuje utjecaj klimatskih promjena i to ponajviše u zdravstvenom i turističkom sektoru. Sudjelovala je u nekoliko međunarodnih i nacionalnih projekata vezanih uz detekciju i posljedice klimatskih promjena na području Europe, s fokusom na Hrvatsku. Mišljenja je da kao pojedinci možemo učiniti puno toga u pogledu promjene klimatskih trendova – ublažiti ih kroz smanjenje osobnih emisija stakleničkih plinova te se sami prilagoditi na promjene kojima već svjedočimo.
3. Emina Ibrahimi, jedna od protagonistica snimljenih videa, sindikalna povjerenica u Apartmanima Medena, članica Predsjedništva STUH-a, predsjednica Sekcije žena STUH-a i Ženske sekcije SSSH.
4. dr. Sonja Schirmbeck, direktorica Ureda Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju.

Bilo je izuzetno zanimljivo slušati izlaganja stručnjakinja, dr.sc. Boromise i mr.sc. Srnec koje su su ukazale na brojne promjene u klimi, ali i okolišu do kojih je došlo pod utjecajem klimatskih promjena, informirale su prisutne o ne previše optimističnim projekcijama onoga što će uslijediti, dale poseban osvrt na sektor turizma kao jedan od najranjivijih, pogotovo u Hrvatskoj čije gospodarstvo uvelike ovisi o njegovom uspjehu i kvaliteti, te dale preporuke socijalnim partnerima  na koji način surađivati i koje korake poduzeti kako bi ublažili posljedice klimatskih promjena štetne po radnike u turizmu, njihove radne uvjete, ali i njihova radna mjesta.

Dr.sc. Boromisa predstavila je studiju koju je za potrebe FES-a i SSSH izradila prošle godine, a koja je poslužila kao temelj za aktivnosti STUH-a jer je u njoj upravo turizam prepoznat kao jedan od najranjivijih sektora kada su u pitanju klimatske promjene.

Mr.sc. Srnec rekla je kako projekcije pokazuju da će temperature najviše rasti ljeti i to je ono što može ugroziti turizam. Osim srednjih temperatura rast će i minimalne i maksimalne temperature koje će radnicima u turizmu i na otvorenom predstavljati dodatne probleme. Tople noći kojih posljednjih godina ima sve više onemogućuju čovjeku da se preko noći dovoljno odmori, a ako je uz tu činjenicu ti ljudi za dana rade na otvorenom, odmor potreban svakom čovjeku izostaje. U takvim slučajevima produktivnost i učinci na radnom mjestu su slabiji, a postoji i opasnost od narušavanja zdravlja.

Emina Ibrahimi istaknula je sve ono o čemu su govorili sindikalni povjerenici u snimljenim videima – kako se klimatske promjene odražavaju na radna mjesta radnika u turizmu i što čine poslodavci kako bi ublažili posljedice. Posebno je naglasila opasnost od masovnog turizma koji je i kod nas sve prisutniji, a koji dovodi do toga da se hoteli pune izvan svih mogućih kapaciteta što dodatno iscrpljuje radnike kojih ionako nedostaje. Opći je zaključak da bi radnici izloženi vanjskim utjecajima trebali raditi kraće, imati češće stanke i odmor, odlaziti na plaćene sistematske preglede kako bi oni od njih koji su zdravstveno ugroženi bili pošteđeni rada na otvorenom i za koje bi se u tom slučaju našla nova, odgovarajuća radna mjesta.

Sonja Schirmbeck pozvala je sindikaliste da budu pokretači osvješćivanja ostalih o tome koje sve opasnosti prijete ako nešto ne poduzmemo, ne samo kao organizacija već i na osobnoj razini, a aktivno djelovanje počinje od lokalne razine pa bi političko zagovaranje i eventualna suradnja trebala početi u lokalnim zajednicama.

Grupni je rad rezultirao zaključcima na tri razine: osobnoj, lokalnoj (tiče se poduzeća) i organizacijskoj (odnosno nacionalnoj). Na osobnoj većina je odlučila kvalitetnije gospodariti otpadom, manje koristiti osobne automobile u prijevozu, manje kupovati, paziti što će jesti. Na razini tvrtke, odnosno sindikalne podružnice obvezali su se informirati kolegice i kolege o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na sektor u kojemu rade preko skupova radnika i sindikalnih sastanaka, a na nacionalnoj razini pokazala se potreba da se ova tema stavi na dnevni red Socijalnog vijeća za turizam i da se razmisli o ugradnji određenih zaštitnih mehanizama radnika, radnih uvjeta i radnih mjesta u Kolektivni ugovor ugostiteljstva kako bi njima svi bili pokriveni i kako bi se o istim stvarima lakše pregovaralo na razini pojedinačnih društava.

Konferencija je svakako postigla svoj cilj jer je sve sudionike potaknula na razmišljanje o nečemu što im se prije toga činilo dalekim i možda apstraktnim, a pokazala se i potreba za nastavkom sličnih aktivnosti pa je velika vjerojatnost da ćemo se ovom važnom temom pozabaviti i u sljedećoj godini.

Još jednom zahvaljujemo Zakladi Friedrich Ebert što je prepoznala potrebu osvješćivanja radnika o utjecaju klimatskih promjena na njihova radna mjesta i što je tome pridonijela financijski i logistički.

Maja Mirt