U sklopu aktivnosti po projektu Čovjek je ključ uspjeha u turizmu, čiji je nositelj Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH), a koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda plus EU-a, dana 21. travnja 2026.g,  Voditeljica pravnih poslova i tajnica Sindikata Sunčica Benović i Koordinatorica odnosa s javnošću i međunarodnu suradnju Sindikata Maja Mirt, bile su u jednodnevnom  studijskoj posjeti slovenskom  Sindikatu delavcev gostinstva in turizma Slovenije sa sjedištem u Celju, u službenim prostorijama SGITS-a, na adresi  Opekarniška cesta 15c gdje su održale radni sastanak  s Glavnom tajnicom Sindikata Jasnom Bračun i Poslovnom tajnicom Ureda Laurom Čelan.

Sindikatu delavcev gostinstva in turizma Slovenije (SGITS) je reprezentativni sindikat koji djeluje u okviru sindikalne središnjice Zveze slobodnih sindikatov Slovenije i zastupa radnike zaposlene u ugostiteljstvu, turizmu, hoteljerstvu i ostalim srodnim djelatnostima u Sloveniji.

Na samom početku sastanka Sunčica Benović, voditeljica projekta  prezentirala je slovenskim kolegicama projekt Čovjek je ključ uspjeha u turizmu u sklopu kojega je predviđena  aktivnost Umrežavanja socijalnih partnera sa slovenskim sindikatom ugostiteljstva i turizma na temu kolektivnog pregovaranja o plaćama u turizmu i zaštite prava i sindikalnog organiziranja stranih radnika.

Tijekom radnog sastanka sudionice su prezentirale aktivnosti sindikata u Hrvatskoj i Sloveniji u sektoru ugostiteljstva, a posebno u dijelu kolektivnih pregovora na sektorskom nivou i nivou poslodavaca s naglaskom na dodatna prava  radnika i plaće u sektoru ugostiteljstva. Sunčica Benović istakla je problematiku plaća u sektoru ugostiteljstva u Republici Hrvatskoj, a koje plaće su u odnosu na prosiječne plaće zaposlenih u RH u prosijeku niže za cca 20%. Dodatan problem koji je u u posljednjih šest godina sve veći je sve manja razlika u plaći  između jednostavnih i složenih poslova za koje se očekuje stručno znanje, kvaliterta i iskustvo radnika koji ih obavljaju.

Naime, u Hrvatskoj je minimalna plaća koju Odlukom određuje Vlada RH rasla za 92,8% pa su poslodavci uslijed rasta minimalne plaće morali povećati plaće za tzv.jednostavne tj. najniže plaćene poslove dok ostalim radnicima koji rade složenije i složene poslove nisu povećavali plaće linearno uz obrazloženje da bi  im troškovi rada u tom slučaju premašili financijski plan, a poslovanje postalo neodrživo.Sve je to dovelo do velikog nesrazmijera u plaćama s obzirom na složenost poslova i nezadovoljstvo radnika jer se na takav način degradiraju oni koji svojim stručnim radom značajo doprinose rastu prihoda i zadovoljstvu gostiju, a time i ugledu cijelog sektora u kojem je turizam jedan od glavnih pokretača ekonomskog rasta i razvoja RH.

Jasna Bračun također je istaknula da se i u Sloveniji događa ista situacija i da se slovenski sindikat ugostiteljstva suočava  sa istim  problemom budući je minimalna plaća u Sloveniji puno veća u odnosu na minimalne plaće  ostalih novih članica EU-a.

Sudionice sastanka ramjenile su iskustva i dobru praksu o aktivnostima i rješenjima  koje poduzimaju na nacionalnom  nivou kroz sektorski kolektivni ugovor  kao i  u kolektivnim pregovorima na nivou poslodavaca kako bi smanjili negativne učinke neadekvatnog vrednovanja plaća, a time i motiviranost i odlazak  domaćih radnika iz  sektora što dodatno naglašava veliki i dugogodišnji problem nedostatka radne snage, a time i još većeg  uvoza strane radne snage u Hrvatsku i Sloveniju.

Druga značajna tema razgovora  odnosila se na strane radnike u sektoru turizma i ugostiteljstva. U Sloveniji je postotak stranih radnika 16 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih od kojih je najveći broj u sektoru graditeljstva, ugostiteljstva i prometa. U sektoru ugostiteljstva i turizma u Sloveniji najveći broj stranih radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, a u posljednjih nekoliko godina i iz Nepala, Indije i Filipina.

Hrvatski radnici i dalje predstavljaju važan dio radne snage u sektoru, posebno u pograničnim područjima i tijekom turističke sezone. Točan postotak je teško odrediti, ali procjenjuje se da hrvatski radnici čine manji dio tj. od 7-10 % ukupne strane radne snage u sektoru.

U Hrvatskoj je također posljednjih šest godina, a nakon ukidanja kvotnog sustava došlo do velikog porasta broja stranih radnika u sektoru graditeljstva, trgovine i ugostiteljstva budući je u sektoru ugostiteljstva najveća potreba za sezonskim radnicima za vrijeme turističke sezone. Primjerice 2024.g. u Hrvatskoj je za vrijeme turističke sezone radilo cca 200000, a u 2025.g. 160000 stranih radnika,od toga je najveći broj stranih radnika radio u ugostiteljskom sektoru. Veliki broj stranih radnika dolazi iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Filipina, Nepala i Indije. Sindikati u Hrvatskoj i Sloveniji poduzeli su i poduzimaju niz aktivnosti u cilju informiranja stranih radnika o njihovim  pravima i uvjetima rada i poticanja na učlanjivanje u sindikat u cilju zaštite njihovih prava za vrijeme njihovog rada i boravka u Hrvatskoj i Sloveniji.

Veliki problem  radnika koji dolaze iz trećih zemalja i nadalje proizlazi iz njihovog neznanja osnova jezika države u koju dolaze kao i otežana mogućnost korištenja zdravstvene zaštite. U Sloveniji je izdavanje radne dozvole stranim radnicima uvjetovano osnovnim poznavanje  jezika A1, dok se u Hrvatskoj isto planira regulirati izmjenama zakona o strancima koje su u tijeku.

Značajan doprinos tim aktivnostima pridonio je Projekt Čovjek je ključ uspjeha u turizmu u kojem Sindikat turizma i usluga Hrvatske poduzima niz akcija i aktivnosti prema stranim radnicima u Hrvatskoj u svrhu zaštite njihovih radnih i socijalnih prava, uvjeta rada i sindikalnog organiziranja. .

U završnom dijelu sastanka sudionici su naglasili važnost promicanja i podrške u provedbi Direktive EU o transparentnosti plaća i poštivanju jednake plaće za jednak rad i rad jednake vrijednosti koja će se ove godine implementirati u zakonodavstvo Hrvatske i Slovenije uz naglasak na važnost nastavka međusindikalne suradnje.