DISKRIMINACIJA MLADIH NA RADNOM MJESTU

DISKRIMINACIJA MLADIH NA RADNOM MJESTU

Krajem siječnja u zagrebačkom hotelu „Dubrovnik“, a u organizaciji Mreže mladih Hrvatske, održana je konferencija o diskriminaciji mladih na radnom mjestu na kojoj je, ispred Sekcije mladih SSSH, sudjelovala članica Sekcije mladih STUH Aleksandra Kolundžić.

Službeni program konferencije počeo je pozdravnim govorom predstavnika institucija i organizacija: Katarine Pavić, predsjednice Mreže mladih Hrvatske; Tene Šimonović Einwalter, predstavnice Ureda pučkog pravobranitelja;  Maje Šporiš, predstavnice Ministarstva socijalne politike i mladih; Miranda Mrsića, ministra rada i mirovinskog sustava,  Nikole Bukovića ispred Mreže mladih Hrvatske i Daria Juričana ispred Blank filmskog inkubatora. Projekt je tek zagrebao po površini velikog ledenog brijega. Rezultati istraživanja predstavljenog na završnoj konferenciji pokazuju kako se oko 36 posto mladih susrelo se s dobnom diskriminacijom tijekom traženja posla u Hrvatskoj.

Govorilo se i o mjerama stručnog osposobljavanja. Za pripravnike, odnosno mlade radnike bez radnog iskustva prošle je godine Vlada RH izdvojila oko 400 milijuna kuna za 1600 kuna mjesečne naknade, plaćen staž i zdravstveno osiguranje, a iskoristilo ih je oko 9000 mladih. Ove godine očekuje se sličan interes, a izdvajanja će biti 478 milijuna kuna.

O visokoj nezaposlenosti i zapošljavanju govorio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, istaknuvši da je prošle godine zaposleno više od 170 tisuća ljudi u Hrvatskoj (50 posto mlađih od 29 godina), više nego protekle četiri godine, ali još uvijek premalo za zaustavljanje negativnih trendova. Značajnije pozitivne pomake, dodao je, očekuje potkraj ove i u idućoj godini. „Cilj nam je ukinuti nezapošljiva zvanja, pokrenuti mobilnost radne snage i smanjiti dugotrajnu nezaposlenost koja postaje velik problem za pojedinca, ali i za društvo u cjelini“ – poručio je ministar te naglasio kako je mladost snaga jedne države te da tržište rada zahtjeva mlade ljude.

Slijedila je službena promocija duže verzije filma "NeuDOBan položaj: različite strane iste priče" te razgovor o filmu s voditeljem projekta Nikolom Bukovićem i redateljem Dariom Juričanom. S diskriminacijom se mladi, zbog svoje dobi i neiskustva, susreću tijekom razgovora o zaposlenju, ali i tijekom napredovanja u karijeri, što je važećim zakonom okvalificirano kao izravna diskriminacija, upozorio je Nikola Buković iz Mreže mladih Hrvatske. Film je vrlo atraktivan medijski materijal ali i geosnimka stanja u državi, te pokazuje kako prije diskriminacije postoji problem u samom sistemu.

Sljedeći dio konferencije bio je rezerviran za predstavljanje rezultata i produkata nastalih kroz projekt. Prvo istraživanje usmjereno specifično na diskriminaciju mladih na tržištu rada predstavila je Lana Načinović iz Instituta za razvoj tržišta rada. U sklopu projekta je proveden i trening namijenjen udrugama mladih i za mlade koje žele djelovati u području suzbijanja diskriminacije, a predstavila ga je Mirela Travar, glavna tajnica Mreže, koja je bila jedna od trenerica.

Lejla Šehić Relić, voditeljica Volonterskog centra Osijek, predstavila je mehanizme putem kojih volonterstvo može postati učinkovit alat osnaživanja mladih na tržištu rada, ali i doprinijeti jačanju samopouzdanja i proaktivnog životnog stava, što su preduvjeti za uspješnu borbu protiv diskriminacije.

Zaključci konferencije:

Mladi ljudi i poslodavci u Hrvatskoj vrlo slabo poznaju institucionalni okvir suzbijanja diskriminacije, koji je u Hrvatskoj relativno robustan i sveobuhvatan. Značajnu ulogu ima i Hrvatski zavod za zapošljavanje koji bi u rad sa svojim korisnicima (nezaposlenima i poslodavcima) mogao integrirati edukacije o zakonskom okviru suzbijanja diskriminacije na radnom mjestu te mehanizmima koji im stoje na raspolaganju. Značajan prostor leži u izgradnji kvalitetnih i kontinuiranih partnerstava s organizacijama civilnog društva koje djeluju na ovom području. Potrebno je iskoristiti velike potencijale koje nudi lokalna razina djelovanja. Uz već ranije spomenute sastavnice HZZ-a, značajnu ulogu imaju i sindikati, strukovne udruge (komore), udruge poslodavaca te lokalne organizacije civilnog društva. Udruge mladih i njihova uloga u osiguravanju kvalitetnog okvira koji će karakterizirati minuciozan balans između prava i obveza mladih uključenih u procese naukovanja, stručnih praksi i usavršavanja, vrlo su važni. Na kraju, MMH i partneri su se od srca zahvalili svima koji su se na bilo koji način uključili u ovaj projekt, financiran iz sredstava Europske unije kroz program Zajednice PROGRESS, Ureda za udruge Vlade RH, Grada Zagreba te Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Podijeli na Facebooku